011-00-982/2022-04 Obaveza izdavanja odgovarajućeg računa kada isporuku električne energije vrši subjekt privatnog sektora – obveznik PDV (u konkretnom slučaju, društvo sa sedištem u Luksemburgu), drugom obvezniku PDV, odnosno kada isporuku električne energije vrši obveznik PDV subjektu privatnog sektora ˗ obvezniku PDV (u konkretnom slučaju, društvu sa sedištem u Luksemburgu), pri čemu je reč o električnoj energiji namenjenoj daljoj prodaji

(Mišljenje Ministarstva finansija, broj 011-00-982/2022-04 od 27.02.2023, izvor: vebsajt Ministarstva) 

 

Obaveza izdavanja odgovarajućeg računa kada isporuku električne energije vrši subjekt privatnog sektoraobveznik PDV (u konkretnom slučaju, društvo sa sedištem u Luksemburgu), drugom obvezniku PDV, odnosno kada isporuku električne energije vrši obveznik PDV subjektu privatnog sektora ˗ obvezniku PDV (u konkretnom slučaju, društvu sa sedištem u Luksemburgu), pri čemu je reč o električnoj energiji namenjenoj daljoj prodaji 

 

U skladu sa Zakonom o elektronskom fakturisanju („Službeni glasnik RS“, br. 44/21, 129/21 i 138/22, u daljem tekstu ZEF), obaveza izdavanja elektronske fakture, između ostalog, ne postoji za isporuku električne energije, osim za isporuku električne energije za krajnju potrošnju. S tim u vezi, kada isporuku električne energije vrši subjekt privatnog sektora – obveznik PDV, u konkretnom slučaju društvo sa sedištem u Luksemburgu, drugom obvezniku PDV, odnosno kada isporuku električne energije vrši obveznik PDV subjektu privatnog sektora ˗ obvezniku PDV, u konkretnom slučaju društvu sa sedištem u Luksemburgu, pri čemu je reč o električnoj energiji namenjenoj daljoj prodaji, ne postoji obaveza izdavanja elektronske fakture. 

Međutim, za navedene promete postoji obaveza izdavanja drugog odgovarajućeg računa u skladu sa Zakonom o porezu na dodatu vrednost („Službeni glasnik RS“, br. 84/04, 86/04 ˗ ispravka, 61/05, 61/07, 93/12, 108/13, 68/14 ˗ dr. zakon, 142/14, 83/15, 108/16, 113/17, 30/18, 72/19, 153/20 i 138/22, u daljem tekstu: ZPDV) i Pravilnikom o porezu na dodatu vrednost vrednost („Službeni glasnik RS“, br. 37/21, 64/21, 127/21, 49/22, 59/22, 7/23 i 15/23, u daljem tekstu: PPDV), uz napomenu da se kod izdavanja tih računa mogu primeniti pravila propisana članom 43. ZPDV. 

Za promet električne energije koja se isporučuje preko prenosne, odnosno distributivne mreže od strane obveznika PDV drugom obvezniku PDV, pri čemu je reč o nabavci električne energije za dalju prodaju, poreski dužnik je obveznik PDV – primalac električne energije. S tim u vezi, primalac električne energije, obveznik PDV, dužan je da po osnovu prometa električne energije koji mu je izvršio drugi obveznik PDV:
– obračuna PDV i plati obračunati PDV u skladu sa ZPDV,  kao i da počev od 1. februara 2023. godine sačini interni račun u skladu sa članom 196. PPDV;
– elektronski evidentira obračun PDV u skladu sa ZEF, uz napomenu da je reč o pojedinačnom elektronskom evidentiranju obračuna PDV. 

 

*** 

 

Odredbama člana 3. ZPDV propisano je da su predmet oporezivanja PDV isporuka dobara i pružanje usluga (u daljem tekstu: promet dobara i usluga) koje poreski obveznik izvrši u Republici uz naknadu, u okviru obavljanja delatnosti, kao i uvoz dobara u Republiku. 

Promet dobara, u smislu ovog zakona, a u skladu sa odredbom člana 4. stav 1. ZPDV, je prenos prava raspolaganja na telesnim stvarima (u daljem tekstu: dobra) licu koje tim dobrima može raspolagati kao vlasnik, ako ovim zakonom nije drukčije određeno. 

Dobrima se smatraju i voda, električna energija, gas i energija za grejanje, odnosno hlađenje (član 4. stav 2. ZPDV). 

Prema odredbi člana 10. stav 1. tačka 1) ZPDV, poreski dužnik, u smislu ovog zakona, je obveznik koji vrši oporezivi promet dobara i usluga, osim kada obavezu plaćanja PDV u skladu sa ovim članom ima drugo lice. 

Odredbom člana 10. stav 2. tačka 4) ZPDV propisano je da je, izuzetno od stava 1. tačka 1) ovog člana, poreski dužnik primalac električne energije i prirodnog gasa koji se isporučuju preko prenosne, transportne i distributivne mreže, obveznik PDV koji je ova dobra nabavio radi dalje prodaje, za promet električne energije i prirodnog gasa izvršen od strane drugog obveznika PDV. 

Prema odredbi člana 11. stav 1. tačka 4) ZPDV, mesto prometa dobara je mesto u kojem primalac električne energije, prirodnog gasa i energije za grejanje, odnosno hlađenje, čija se isporuka vrši preko prenosne, transportne i distributivne mreže, a koji je ova dobra nabavio radi dalje prodaje, ima sedište ili stalnu poslovnu jedinicu kojima se dobra isporučuju. 

U skladu sa odredbom člana 14. stav 1. tačka 4) ZPDV, promet dobara nastaje danom očitavanja, odnosno na drugi način utvrđivanja stanja, u skladu sa zakonom, električne energije, prirodnog gasa i energije za grejanje, odnosno hlađenje, čija se isporuka vrši preko prenosne, transportne i distributivne mreže, licu iz člana 11. stav 1. tačka 4) ovog zakona, u cilju obračuna isporuke. 

Prema članu 16. tač. 1) i 2) ZPDV, poreska obaveza nastaje danom kada se najranije izvrši promet dobara i usluga, odnosno naplata, odnosno plaćanje ako je naknada ili deo naknade naplaćen, odnosno plaćen u novcu pre prometa dobara i usluga. 

Odredbom člana 42. stav 1. ZPDV propisano je da je obveznik dužan da izda račun za svaki promet dobara i usluga. 

Saglasno odredbama člana 43. ZPDV, račun iz člana 42. stav 1. ovog zakona je i dokument o obračunu koji izdaje obveznik kao primalac dobara i usluga, kojim se obračunava naknada za promet dobara i usluga, ako:
1) obveznik ˗ primalac dobara i usluga ima pravo da iskaže PDV u računu;
2) između obveznika koji izdaje i obveznika koji prima dokument o obračunu postoji saglasnost da obračun prometa dobara i usluga izvrši primalac dobara i usluga;
3) je dokument o obračunu dostavljen obvezniku koji je isporučio dobra ili uslugu;
4) se obveznik koji je isporučio dobra i usluge pismeno saglasio sa iskazanim PDV, osim u slučaju kada taj obveznik nije poreski dužnik za isporučena dobra i pružene usluge u skladu sa ovim zakonom. 

Odredbom člana 196. stav 1. PPDV propisano je da za promet dobara i usluga koji u Republici Srbiji vrši strano lice koje nije obveznik PDV u Republici Srbiji, odnosno obveznik PDV koji za taj promet nije poreski dužnik u skladu sa ZPDV, primalac dobara i usluga, kao poreski dužnik, sačinjava interni račun na dan nastanka poreske obaveze u skladu sa članom 16. ZPDV, odnosno na dan kada se najranije izvrši jedna od sledećih radnji, i to:
1) promet dobara i usluga, uključujući i povećanje naknade za taj promet;
2) plaćanje, ako je naknada ili deo naknade plaćen u novcu pre prometa dobara i usluga;
3) izdavanje računa kod usluga iz člana 5. stav 3. tačka 1) ZPDV, usluga neposredno povezanih sa tim uslugama, kao i usluga tehničke podrške prilikom korišćenja softvera, hardvera i druge opreme na određeni vremenski period. 

Saglasno odredbi člana 196. stav 3. PPDV, interni račun iz stava 1. ovog člana, u zavisnosti od toga da li se sačinjava za promet, povećanje naknade za promet, odnosno avans, naročito sadrži sledeće podatke:
1) naziv, adresu i PIB lica koje sačinjava interni račun;
2) datum sačinjavanja i redni broj internog računa;
3) naziv, adresu i PIB, odnosno drugi poreski broj lica koje je izvršilo promet dobara ili usluga, izdalo dokument o povećanju naknade za promet, odnosno kojem je izvršeno avansno plaćanje;
4) datum prometa, povećanja naknade za promet, odnosno datum plaćanja avansa;
5) poresku osnovicu;
6) poresku stopu koja se primenjuje;
7) iznos obračunatog PDV. 

Prema odredbi člana 3. stav 1. tačka 5) ZEF propisano je da obavezu izdavanja elektronske fakture ima poreski punomoćnik stranog lica u Republici Srbiji, u smislu propisa kojima se uređuje porez na dodatu vrednost, po osnovu transakcija sa subjektima privatnog i javnog sektora. 

Odredbom člana 3. stav 2. tačka 4) ZEF propisano je da, izuzetno od stava 1. ovog člana, obaveza izdavanja elektronske fakture ne postoji za isporuku električne energije i uslugu preuzimanja električne energije u energetski sistem, osim isporuke električne energije za krajnju potrošnju. 

Saglasno odredbi člana 4. stav 4. tačka 1) ZEF, elektronsko evidentiranje obračuna poreza na dodatu vrednost vrši se pojedinačno, po svakoj obavezi, iskazivanjem podatka o osnovici, poreskoj stopi i obračunatom porezu na dodatu vrednost, i to za promet dobara i usluga, uključujući i dati avans, za koji je primalac dobara i usluga poreski dužnik u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dodatu vrednost. 

 

Podeli:

Besplatna prijava