000258689 2023 10520 004 000 011 004 Da li postoji obaveza obračunavanja i plaćanja PDV kada obveznik PDV ˗ prodavac medicinske opreme daje na revers, bez naknade, opremu na korišćenje potencijalnim kupcima ˗ bolnicama i ustanovama (u javnom ili privatnom sektoru) i fizičkim licima, kako bi se potencijalni kupci uverili u kvalitet opreme, mogućnost nadogradnje, odnosno kako bi se potencijalnim kupcima obezbedili uslovi za dobijanje odobrenja nadležnog organa za obavljanje, uključujući i doregistraciju, zdravstvene delatnosti?

(Mišljenje Ministarstva finansija, broj 000258689 2023 10520 004 000 011 004 od 12.10.2023, izvor: vebsajt Ministarstva) 

 

Da li postoji obaveza obračunavanja i plaćanja PDV kada obveznik PDV ˗ prodavac medicinske opreme daje na revers, bez naknade, opremu na korišćenje potencijalnim kupcima ˗ bolnicama i ustanovama (u javnom ili privatnom sektoru) i fizičkim licima, kako bi se potencijalni kupci uverili u kvalitet opreme, mogućnost nadogradnje, odnosno kako bi se potencijalnim kupcima obezbedili uslovi za dobijanje odobrenja nadležnog organa za obavljanje, uključujući i doregistraciju, zdravstvene delatnosti? 

 

U skladu sa Zakonom o porezu na dodatu vrednost („Službeni glasnik RS“, br. 84/04, 86/04 ˗ ispravka, 61/05, 61/07, 93/12, 108/13, 68/14 ˗ dr. zakon, 142/14, 83/15, 108/16, 113/17, 30/18, 72/19, 153/20 i 138/22, u daljem tekstu: Zakon), promet usluga, u smislu ovog zakona, su svi poslovi i radnje u okviru obavljanja delatnosti koji nisu promet dobara iz člana 4. Zakona. Promet usluga je i svako nečinjenje i trpljenje. Sa prometom usluga uz naknadu izjednačava se upotreba dobara koja su deo poslovne imovine poreskog obveznika za lične potrebe osnivača, vlasnika, zaposlenih ili drugih lica, odnosno upotreba dobara u neposlovne svrhe poreskog obveznika, pod uslovom da se PDV obračunat u prethodnoj fazi prometa na ta dobra može odbiti u potpunosti ili srazmerno, nezavisno od toga da li je ostvareno pravo na odbitak prethodnog poreza. Pravilnikom o porezu na dodatu vrednost („Službeni glasnik RS“, br. 37/21, 64/21, 127/21, 49/22, 59/22, 7/23, 15/23 i 60/23, u daljem tekstu: Pravilnik), između ostalog, uređeno je da se upotrebom dobara u neposlovne svrhe obveznika PDV smatra upotreba dobara koja se ne vrši u cilju povećanja prihoda, odnosno smanjenja rashoda obveznika PDV koji vrši promet te usluge. S tim u vezi, kada obveznik PDV ˗ prodavac medicinske opreme daje na revers, bez naknade, opremu na korišćenje potencijalnim kupcima ˗ bolnicama i ustanovama (u javnom ili privatnom sektoru) i fizičkim licima, kako bi se potencijalni kupci uverili u kvalitet opreme, mogućnost nadogradnje, odnosno kako bi se potencijalnim kupcima obezbedili uslovi za dobijanje odobrenja nadležnog organa za obavljanje, uključujući i doregistraciju, zdravstvene delatnosti, nije dužan da po tom osnovu obračuna PDV, s obzirom da je u ovom slučaju reč o uslugama upotrebe dobara u poslovne svrhe, tj. u cilju povećanja prihoda obveznika PDV ˗ prodavca medicinske opreme, što znači da promet tih usluga nije predmet oporezivanja PDV. Napominjemo, ako obveznik PDV izvrši promet opreme licu kojem je prethodno opremu dao na korišćenje bez naknade (uz revers), obveznik PDV ˗ prodavac medicinske opreme dužan je da za izvršeni promet opreme obračuna PDV i da obračunati PDV plati u skladu sa Zakonom. U ovom slučaju, promet opreme smatra se izvršenim danom prenosa prava raspolaganja na opremi primaocu u skladu sa članom 14. stav 1. tačka 3) Zakona, a ne danom predaje opreme na korišćenje iz reversa. 

 

*** 

 

Odredbama člana 3. Zakona propisano je da su predmet oporezivanja PDV isporuka dobara i pružanje usluga (u daljem tekstu: promet dobara i usluga) koje poreski obveznik izvrši u Republici uz naknadu, u okviru obavljanja delatnosti, kao i uvoz dobara u Republiku. 

Promet dobara, u smislu ovog zakona, je prenos prava raspolaganja na telesnim stvarima (u daljem tekstu: dobra) licu koje tim dobrima može raspolagati kao vlasnik, ako ovim zakonom nije drukčije određeno (član 4. stav 1. Zakona). 

Promet usluga, u smislu ovog zakona, su svi poslovi i radnje u okviru obavljanja delatnosti koji nisu promet dobara iz člana 4. ovog zakona (član 5. stav 1. Zakona). 

Odredbom člana 5. stav 4. Zakona propisano je da se sa prometom usluga uz naknadu izjednačava:
1) upotreba dobara koja su deo poslovne imovine poreskog obveznika za lične potrebe osnivača, vlasnika, zaposlenih ili drugih lica, odnosno upotreba dobara u neposlovne svrhe poreskog obveznika;
2) pružanje usluga koje poreski obveznik izvrši bez naknade za lične potrebe osnivača, vlasnika, zaposlenih ili drugih lica, odnosno drugo pružanje usluga bez naknade u neposlovne svrhe poreskog obveznika. 

Upotreba dobara iz stava 4. tačka 1) ovog člana smatra se prometom usluga uz naknadu pod uslovom da se PDV obračunat u prethodnoj fazi prometa na ta dobra može odbiti u potpunosti ili srazmerno, nezavisno od toga da li je ostvareno pravo na odbitak prethodnog poreza (član 5. stav 5. Zakona). 

Saglasno odredbi člana 10. stav 1. Pravilnika, upotrebom dobara, u smislu člana 5. stav 4. tačka 1) Zakona, smatra se upotreba dobara koja su deo poslovne imovine obveznika PDV:
1) za lične potrebe osnivača, vlasnika, zaposlenih ili drugih lica;
2) u neposlovne svrhe obveznika PDV. 

Upotrebom dobara iz stava 1. tačka 2) ovog člana smatra se upotreba dobara koja se ne vrši u cilju povećanja prihoda, odnosno smanjenja rashoda obveznika PDV koji vrši promet te usluge (stav 2. istog člana Pravilnika). 

Promet dobara, u skladu sa članom 14. stav 1. tačka 3) Zakona, nastaje danom prenosa prava raspolaganja na dobrima primaocu, ako se dobro isporučuje bez otpreme, odnosno prevoza. 

Saglasno odredbi člana 16. Zakona, poreska obaveza nastaje danom kada se najranije izvrši jedna od sledećih radnji:
1) promet dobara i usluga;
2) naplata, odnosno plaćanje ako je naknada ili deo naknade naplaćen, odnosno plaćen u novcu pre prometa dobara i usluga;
2a) izdavanje računa kod usluga iz člana 5. stav 3. tačka 1) ovog zakona, usluga neposredno povezanih sa tim uslugama, kao i usluga tehničke podrške prilikom korišćenja softvera, hardvera i druge opreme na određeni vremenski period;
3) nastanak obaveze plaćanja carinskog duga, kod uvoza dobara, a ako te obaveze nema, danom u kojem bi nastala obaveza plaćanja tog duga. 

 

Podeli:

Besplatna prijava