000182846 2023 10520 004 000 011 004 Ko je poreski dužnik za promet u slučaju kada je reč o prvom prenosu prava raspolaganja na poslovnom prostoru (u okviru novoizgrađenog građevinskog objekta) koji se vrši između obveznika PDV?

(Mišljenje Ministarstva finansija, broj 000182846 2023 10520 004 000 011 004 od 22.01.2024, izvor: vebsajt Ministarstva) 

 

Ko je poreski dužnik za promet u slučaju kada je reč o prvom prenosu prava raspolaganja na poslovnom prostoru (u okviru novoizgrađenog građevinskog objekta) koji se vrši između obveznika PDV? 

 

U skladu sa Zakonom o porezu na dodatu vrednost („Službeni glasnik RS“, br. 84/04, 86/04 ˗ ispravka, 61/05, 61/07, 93/12, 108/13, 68/14 ˗ dr. zakon, 142/14, 83/15, 108/16, 113/17, 30/18, 72/19, 153/20 i 138/22, u daljem tekstu: Zakon), na prvi prenos prava raspolaganja na novoizgrađenom građevinskom objektu ili ekonomski deljivoj celini u okviru tog objekata, koji vrši obveznik PDV, PDV se obračunava i plaća. Pravilnikom o porezu na dodatu vrednost („Službeni glasnik RS“, br. 37/21, 64/21, 127/21, 49/22, 59/22, 7/23, 15/23, 60/23, 96/23 i 116/23, u daljem tekstu: Pravilnik) bliže je uređeno šta se smatra novoizgrađenim građevinskim objektima i ekonomski deljivim celinama u okviru tih objekata. S tim u vezi, novoizgrađenim građevinskim objektima, u smislu Zakona, smatraju se objekti čija je izgradnja, odnosno dogradnja započeta:
˗ do 31. decembra 2004. godine, a nastavljena od 1. januara 2005. godine, u delu koji je izgrađen, odnosno dograđen od 1. januara 2005. godine.
˗ od 1. januara 2005. godine. 

Ekonomski deljivim celinama u okviru novoizgrađenih objekata smatraju se delovi tih objekata koji se isporučuju kao posebne celine (stanovi, poslovni prostori, garaže, garažna mesta i dr.). 

Poreski dužnik za prvi prenos prava raspolaganja na novoizgrađenom građevinskom objektu ili ekonomski deljivoj celini u okviru tog objekta je obveznik PDV koji vrši prvi prenos. Izuzetno od navedenog, u slučaju kada se prvi prenos na predmetnom dobru vrši u okviru realizacije hipoteke ili se nad tim dobrom sprovodi izvršenje u izvršnom postupku u skladu sa zakonom, poreskim dužnikom smatra se obveznik PDV ˗ primalac dobra za promet izvršen od strane drugog obveznika PDV. Navedeni izuzeci primenjuju se isključivo ako je promet izvršen između obveznika PDV evidentiranih za obavezu plaćanja PDV u skladu sa Zakonom. 

Prema tome, pod pretpostavkom da je u konkretnom slučaju reč o prvom prenosu prava raspolaganja na poslovnom prostoru (u okviru novoizgrađenog građevinskog objekta) koji nije hipotekovana nepokretnost, odnosno nepokretnost ˗ predmet izvršenja, koji vrši obveznik PDV ˗ investitor drugom obvezniku PDV, ukazujemo da nije moguća primena člana 10. stav 2. tačka 2) Zakona, što znači da se poreskim dužnikom smatra obveznik PDV koji vrši taj promet. 

 

*** 

 

Odredbama člana 3. Zakona propisano je da su predmet oporezivanja PDV isporuka dobara i pružanje usluga (u daljem tekstu: promet dobara i usluga) koje poreski obveznik izvrši u Republici uz naknadu, u okviru obavljanja delatnosti, kao i uvoz dobara u Republiku. 

Promet dobara, u smislu ovog zakona, a u skladu sa odredbom člana 4. stav 1. Zakona, je prenos prava raspolaganja na telesnim stvarima (u daljem tekstu: dobra) licu koje tim dobrima može raspolagati kao vlasnik, ako ovim zakonom nije drukčije određeno. 

Saglasno odredbi člana 4. stav 3. tačka 7) Zakona, prometom dobara, u smislu ovog zakona, smatra se i prenos prava raspolaganja na građevinskim objektima ili ekonomski deljivim celinama u okviru tih objekata. 

Prema odredbi člana 10. stav 1. tačka 1) Zakona, poreski dužnik, u smislu ovog zakona, je obveznik koji vrši oporezivi promet dobara i usluga, osim kada obavezu plaćanja PDV u skladu sa ovim članom ima drugo lice. 

Odredbom člana 10. stav 2. tačka 2) Zakona propisano je da je, izuzetno od stava 1. tačka 1) ovog člana, poreski dužnik primalac dobara, obveznik PDV, za promet građevinskih objekata i ekonomski deljivih celina u okviru tih objekata, uključujući i vlasničke udele na tim dobrima, izvršen od strane drugog obveznika PDV, u slučaju kada je ugovorom na osnovu kojeg se vrši promet tih dobara predviđeno da će se na taj promet obračunati PDV u skladu sa ovim zakonom. 

Odredbom člana 10. stav 2. tačka 5) podtač. (1) i (3) Zakona propisano je da je, izuzetno od stava 1. tačka 1) ovog člana, poreski dužnik primalac dobara ili usluga, obveznik PDV, za promet izvršen od strane drugog obveznika PDV, i to kod prometa hipotekovane nepokretnosti kod realizacije hipoteke u skladu sa zakonom kojim se uređuje hipoteka, odnosno dobara ili usluga nad kojima se sprovodi izvršenje u izvršnom postupku u skladu sa zakonom. 

Odredbom člana 25. stav 2. tačka 3) Zakona propisano je poresko oslobođenje bez prava na odbitak prethodnog poreza, tj. da se PDV ne plaća i na promet objekata, osim prvog prenosa prava raspolaganja na novoizgrađenim građevinskim objektima ili ekonomski deljivim celinama u okviru tih objekata i prvog prenosa vlasničkog udela na novoizgrađenim građevinskim objektima ili ekonomski deljivim celinama u okviru tih objekata, kao i prometa objekata i ekonomski deljivih celina u okviru tih objekata, uključujući i vlasničke udele na tim dobrima, u slučaju kada je ugovorom na osnovu kojeg se vrši promet tih dobara, zaključenim između obveznika PDV, predviđeno da će se na taj promet obračunati PDV, pod uslovom da sticalac obračunati PDV može u potpunosti odbiti kao prethodni porez. 

Prema odredbi člana 133. stav 1. Pravilnika, objektima, u smislu člana 25. stav 2. tačka 3) Zakona, smatraju se građevine spojene sa tlom, koje predstavljaju fizičku, funkcionalnu, tehničko-tehnološku ili biotehničku celinu, u svim stepenima izgrađenosti, koje kao takve mogu biti predmet prenosa prava raspolaganja, i to:
1) stambeni objekti (zgrade koje su u potpunosti namenjene stanovanju, kao i zgrade koje su delom namenjene stanovanju, a delom u druge svrhe, u delu koji je namenjen stanovanju);
2) druge vrste objekata (poslovne zgrade, saobraćajni, vodoprivredni i energetski objekti, objekti infrastrukture elektronskih komunikacija ˗ kablovska kanalizacija, objekti komunalne infrastrukture, industrijski, poljoprivredni i drugi privredni objekti, objekti sporta i rekreacije, groblja, skloništa i dr.). 

Saglasno odredbi stava 2. istog člana Pravilnika, ekonomski deljivim celinama u okviru objekata smatraju se delovi objekata koji se isporučuju kao posebne celine (stanovi, poslovni prostori, garaže, garažna mesta i dr.). 

Odredbom člana 134. stav 1. Pravilnika propisano je da se novoizgrađenim građevinskim objektima, u smislu člana 25. stav 2. tačka 3) Zakona, smatraju objekti iz člana 133. stav 1. ovog pravilnika čija je izgradnja, odnosno dogradnja započeta:
1) do 31. decembra 2004. godine, a nastavljena je od 1. januara 2005. godine, u delu koji je izgrađen, odnosno dograđen od 1. januara 2005. godine;
2) od 1. januara 2005. godine. 

Saglasno odredbi stava 2. istog člana Pravilnika, ekonomski deljivim celinama u okviru novoizgrađenih građevinskih objekata smatraju se delovi tih objekata koji se isporučuju kao posebne celine (stanovi, poslovni prostori, garaže, garažna mesta i dr.). 

Podeli:

Besplatna prijava